Finansije i Osiguranje - Hrvatska

U godinu dana izdano gotovo 20 milijardi kuna kratkoročnog duga

Kratkoročni dug kojem se država izložila u protekloj je godini narastao i poskupio. Valja priznati da je dug ukupno narastao tek za 250 milijuna kuna u nominalnom iznosu, ali će više kamate pri isplati izazvati dodatne troškove.

U optjecaju je gotovo 20 milijardi kuna vrijednih trezorskih zapisa koji će na naplatu dolaziti u tekućoj godini, ali je izmijenjen odnos između eurskog i kunskog dijela kratkoročnog duga. Tako je ukupan plasman trezorskih zapisa od prve aukcije prošle godine do danas narastao za 3,6 milijardi kuna, a kamate su u godinu dana skočile za gotovo 1,5 posto.

Nakon održane 34 aukcije kratkoročnog duga, Hrvatska je povećala ukupni kratkoročni dug izražen u kunama s 11,94 na čak 15,58 milijardi kuna. Trezorski zapis s dospijećem od godinu dana prodaje se uz kamate od 5,35 posto, koje su s dolaskom nove vlade u Banske dvore zabilježila blagi pad, ali tržište nije pokazalo veliki optimizam ni povjerenje uslijed promjene vlasti.

Iako je skupo zaduživanje prije svega izazvano lošom percepcijom države nadograđenom na dužničku krizu Europe, koja je ulagačima dala alibi za pritisak na cijenu zaduživanja, čini se da država nije dovoljno intenzivno iskoristila razdoblje jeftinog zaduživanja u drugom i trećem lanjskom kvartalu. U godinu dana izdano je ukupno 19,33 milijarde kuna vrijednih trezorskih zapisa denominiranih u kunama, veći dio u vrijeme povoljnijih kamata. Ipak, država je znala da u zadnjem godišnjem kvartalu na naplatu stiže najveći dio trezorskih zapisa izdanih godinu prije, a s obzirom da se nije na vrijeme pripremila, morala je pristati na skupi dug kako bi otplatila svoje obveze. Točno sa završetkom godišnjih odmora u povijest su otišle niske kamate na trezorske zapise. Tako se na trezorac s dospijećem od godinu dana plaćalo tek 2,7 posto kamate, ili dvostruko manje nego danas. Od tada je na tržište plasiran dug vrijedan 7,8 milijardi kuna, koji ćemo na kraju tekuće godine platiti dvostruko više nego one koji su izdani u razdoblju od lipnja do kolovoza.

Pozitivna je vijest da su kamate na trezorce ipak počele padati u siječnju, pa više ne bilježimo rekorde iz prosinca koji su potjerali kamate do maksimalnih 5,5 posto. Situacija se lagano smiruje i kamate su dolaskom nove vlade pale za 15 postotnih bodova, a ako se stanje u Europi stabilizira, možemo očekivati njihovo daljnje snižavanje.

Eurski se dug u godinu dana smanjio za 499 milijuna eura. Na tržištu je oko 745 milijuna eura vrijednih trezorskih zapisa pa možemo zaključiti da se država oslonila na domaće ulagače koji žele ulagati u kunama. Nezgodno je što se tečaj eura i kune pogoršao i kreće se oko 7,5 kuna za euro, što eurski dug čini dodatno skupljim. Kamate na eurski dug kretale su se sličnom putanjom kao one na kunski. Od početka prošle godine do posljednje aukcije, održane 10. siječnja, plasirano je ukupno 830 milijuna eura trezorskih zapisa. Većina tog iznosa plasirana je u dijelu godine kad su kamate eksplodirale.

Kratkoročnim eurskim dugom s dospijećem od 91 dana država je pokušala utjecati na kretanje tečaja i zaustaviti ga na psihološkoj granici od 7,5 kuna za euro pa je izdala više od 300 milijuna eura vrijedan dug, a od kraja kolovoza i trezorce u vrijednosti od 330 milijuna eura koji će na naplatu stići potkraj tekuće godine. Kamate su skočile s najpovoljnijih 2,5 na gotovo 5 posto, a ulagači su znajući da država treba valute uspjeli čak i na tromjesečni trezorac ukamčiti prinos od 4,5 posto, što je nevjerojatno izdašna zarada za posudbu novca na samo tri mjeseca.

Zaključno, kratkoročnim dugom država je povećala ukupne troškove novoj vladi, ali je osigurala likvidnost i nije znatno povećala ukupne plasmane u godinu dana, a pozitivna je strana da je zasigurno pridonijela borbi Hrvatske narodne banke u zadržavanju jačine kune.